Knjižnica
Samostanske knjižnice nastaju kad i samostani. Tako i knjižnica samostana Male braće. Posebna spomen joj je povijesnim izvorima od 15. stoljeća a u svezi sa samostanskim skriptorijem u kojem je tijekom kasnog srednjeg vijeka nastalo nekoliko, nekoć čuvenih knjiga korala. O odličnoj opremi i umjetničkoj kvaliteti knjiga izvješćuje bibliofil Rochard de Bury, stoljeće i pol nakon osnutka samostana.
Dva su povijesna razdoblja knjižnice: prije potresa (od dolaska prve braće do uništenja knjižnice u požaru nakon potresa 1667.) i poslije potresa. Ljetopisac fra Vital Andrijašević, koji je u njoj radio kao knjižničar, zabilježio je slijedeće: Ne mogu se sjetiti knjižnice, a da mi se oči ne orose suzama, na koje uređenje sam utrošio osam godina. Knjižnice sa 7 500 svezaka iz svakog područja književne djelatnosti ljudskog duha. Ovdje su bili sakupljeni izabrani dragulji starijih, a nije manjkalo ni glavnih poznatih djela modernih; sve je ovo okruživala kruna dragocjenih slika; po sredini je bio smješten arhiv pun dokumenata i spisa bilo kojeg vremena, a sve to uništi neprijatelj oganj. Nakon požara prostorija knjižnice je obnovljena, a njezin fond vraćen na svoje prvotno mjesto,1695.g, gdje se i danas nalazi. Usporedo s obnovom prostorija nabavljane su i nove knjige, bilo iz drugih samostan, bilo donacijama ili ostavštinama, pa je ubrzo dostignut raniji fond, i to ne samo po količini, nego i po vrijednosti. Uskoro su sastavljeni inventari, a ugled i iskoristivost knjižnice naglo je porastao tiskanjem kataloga fra Inocenta Čulića kojeg je 1860. priredio Ivan August Kaznačić . Fra Mijo Brlek priredio je novi katalog rukopisa 1952., tako da je poslije toga uglavnom koristi njegov.
Knjižnica se sastoji od tiskovnog i rukopisnog dijela. Tiskovni fond sadrži više od 70.000 knjiga, od čega ih je više od 1000 iz 16. Stoljeća. Također posjeduje 216 inkunabula. Knjige zahvaćaju sva područja znanosti, na svim jezicima (ponajviše na hrvatskom, talijanskom i latinskom). Arhiv u sastavu knjižnice sadrži: Rukopisni dio od preko 3.000 katalogiziranih rukopisa, od kojih su neki nastali u 13. i 14. stoljeću, te ulomaka na pergameni iz 11. stoljeća, kao i 22 knjige korala, nastale između 14. i 17. stoljeća, više njih sa prekrasnim inicijalima. Arhiv samostana i Franjevačke provincije sv. Frana ima preko 20.000 dokumenata.
Ovako u hercegovačkom kršu Juditu vidi kipar franjevac Joakim Gregov
Judita i Pouke Marka Marulića
Marko Marulić (1450.-1524.) napisao je ep Judita s punim naslovom: Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdarži istorija svete udovice Judit, u versih harvacki složena kako ona ubi vojvodu Oloferna po sridu vojske njegove i oslobodi puk israelski od velike pogibili. Pisac je završio taj prvi epski spjev na hrvatskom jeziku još 22. travnja 1501., ali mu je on tiskan u Veneciji tek 1521., kao jedino njegovo djelo na hrvatskom tiskano za njegova života. Na račun toga Marulić je prozvan „ocem hrvatske književnosti“. Jedan od dva sačuvana primjerka toga izdanja čuva samostan Male braće.
Marulićeva knjiga Pouke za čestit život po primjerima svetaca, s latinskim naslovom De institutione bene vivendi per exempla sanctorum tiskana je prvi put u Veneciji 1506. Prvotisak toga djela također posjeduje samostan Male braće. Čini se da je riječ je primjerku kojeg je, prema novijim saznanjima, sam autor posjedovao, koristio i na njemu prije pet stoljeća pravio zabilješke. Knjiga vrijedi kao moralni priručnik kojemu je cilj etička izobrazba i ćudoredni odgoj. Autor je u njemu uglavnom tradicionalna teološka poimanja izložio na moderan način, pa u tom smislu pripada pokretu koji se zvao „devotio moderna“ (moderna pobožnost). Marulić je taj novi stil na sebi svojstven, kreativan i životan način, utkao u ovaj priručnik. Djelo je podijeljeno u šest knjiga sa sedamdeset i jednim poglavljem.
Riječ je o knjizi koja je za Marulićeva života tiskana još tri puta, a do danas čak šezdesetak puta. Ujedno je to u svijetu najčešće prevođeno djelo jednog Hrvata, čak i na japanski jezik još za vrijeme autorova života.
Marulićeve knjige, prvotisci Judite i Pouke, kao najveće rijetkosti i za Hrvatsku djela od iznimne važnosti, izložene su u muzeju stare ljekarne.
Fra Stipe Nosić
500.
obljetnica prvog tiskanog izdanja
JUDITE
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus, 1450-1524) nazvan je „ocem hrvatske književnosti“ zbog svojega epa Judita, prvoga hrvatskoga epa na narodnom jeziku, to jest prema Danteovu uzoru na "otmjenom pučkom jeziku" (volgare illustre). Ispjevao ga je godine 1501., a bio je prvi put tiskan u Mlecima 13. kolovoza 1521. Njegov naslov glasi: Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena. Judita sadrži 2126 dvanaesteraca u šest poglavlja. Glavni lik djela istoimena je biblijska junakinja koja spašava svoj narod od velike pogibelji, čime je autor želio osnažiti rodoljubni zanos vlastitoga naroda koji je u to doba bio izložen velikoj opasnosti najezdom osmanlija.
Jedan od samo dva sačuvana primjerka prvoga izdanja Judite čuva Knjižnica Male braće u Dubrovniku. Datum prvotiska otkriva da smo upravo ušli u 500. godinu od objave toga iznimno značajnoga djela za hrvatski jezik, književnost i kulturnu povijest uopće. Povodom te velike obljetnice hrvatske književnosti prof. Zvonko Pandžić priprema jubilarno i prvo kritičko izdanje Marulićeve Judite. U planu je i njezino predstavljanje javnosti baš na samu 500. obljetnicu, 13. kolovoza 2021. godine. Više pročitaj OVDJE: https://hkm.hr/kultura/zvonko-pandzic-o-zaboravljenim-i-zatajenim-hrvatskim-djelima-marka-marulica/
INKUNABULE
KARTICE RUKOPISA
Od travnja 2022.moguće je pregledati popis rukopisa, kako su ih naveli(s nekim potrebnim provjerama) fra Stipe Nosić, Sonja Martinović i Jadranka Bagarić.
Uz prvotisak Judite i uz prvotisak Pouke za čestit život
samostan ima i Marulov
prvotisak O poniznosti…
Samostan Male braće čuva i prvo izdanje Marulićeva djela De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj), prvo tiskano izdanje u Veneciji 1519. Marulić ga je posvetio mletačkom senatoru Augustinu Muli, i to 21. ožujka 1518. Knjizi staroj više od pet stoljeća nedostaje samo naslovna stranica.
Vrijednost ovog primjerka je i u tome što sadrži zapise, vrlo vjerojatno, Marulovom rukom.
Predstavljena Pandžićeva knjiga Judita
U samostanu Male braće svečano je 16. ožujka 2022. predstavljena knjiga MARKO MARULIĆ, ISTORIJA SVETE UDOVICE JUDIT U VERSIH HARVACKI SLOŽENA. Povodom petstote obljetnice prvotiska, kritičko, studijsko i preslikano izdanje, profesora Zvonka Pandžića. Riječ je o knjizi koju je autor dugo pripremao i u kojoj je donio važna otkrića koja se tiču života i rada slavnog hrvatskog književnika. Radi se zapravo o tri knjige u jednoj, kojima prethodi opsežni monografijski predgovor. Prva donosi: prvo kritičko izdanje Judite uopće u izvornom pravopisu s kritičkim aparatom. Druga: studijsko izdanje za šire čitateljstvo preneseno transkripcijom u suvremeni hrvatski pravopis, što je u stvari tekst u suvremenom hrvatskom, pa Juditu svaki Hrvat, koji je čitao Bibliju, može razumjeti. A treća knjiga je: faksimil jedinoga u cijelosti očuvanoga primjerka prvotiska Judite, koji se čuva u knjižnici Male braće u Dubrovniku.
Samom predstavljanju knjige prethodila je prigodna izložba uz opširno tumačenje jedine potpuno sačuvane tiskane Judite iz 1521., povodom čijeg je prvotiska i Hrvatski sabor proglasio „Godinu Marka Marulića“. Uz original Judite bile su izložene brojne knjige kojima se Marko Marulić služio pišući tu knjigu. Neke od njih nalaze se u ovom dubrovačkom samostanu i sadrže Marulićeve crteže, metafore, stihove ili pojmove koje nalazimo i u Juditi. U svojoj knjizi i na prigodnoj izložbi prikazao je prof. Pandžić neka od saznanja o Marulićevu stvaralaštvu do kojih je došao za vrijeme svog petnaestogodišnjega istraživačkoga rada po mnogim europskim i hrvatskim knjižnicama i arhivima. Neka od njih iz temelja mijenjaju dosadašnje znanje o nastanku i izvorima Judite, prvog Marulićeva tiskanog djela na hrvatskom jeziku. Pri tom je posebno važan, od Pandžića otkriveni, vizualni lik Marulića kojeg je ovaj svestrani hrvatski humanist i kršćanski pjesnik kao autoportret ostavio u inkunabuli br. 61, Franjevačkog samostana na Košljunu.
Događaju su između ostalih prisustvovali: izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, Gordana Jandrokovića, zastupnik Ante Bačić, voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, a u ime grada Dubrovnika pročelnica za kulturu Julijana Antić Brautović i Pavo Jančić, te predsjednik vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić
Fra Stipe Nosić
