Umjetničke slike
Najvrjednije umjetničke slike koje je samostan Male braće imao izgorjele su u požaru koji je nakon velikog potresa 1667. zahvatio crkvu i knjižnicu. Ipak, samostan danas čuva preko 500 starih i novih slika. Među tim slikama ima vrijednih slika poznatih svjetskih umjetnika, a samostan je bogat drugim umjetninama i liturgijskim posuđem. Neke od tih vrijednih stvari izložene su u muzeju – staroj ljekarni, te tako dostupne javnosti, a veći dio samostanskog umjetničkog inventara razmješten je po raznim samostanskim prostorima i u crkvi. Najveći dio ipak je smješten u trezor – prostor koji je 2008. uređen i prilagođen za smještaj umjetnina. U tom prostoru izvedena je konstrukcija od dvadeset metalnih okvira s pocinčanom željeznom mrežom. Okviri su dimenzija 2,00 m x 3,40 m, što znači da se uz upotrebu obje strane mreže može na njih smjestiti 272 m² slika. Okviri su učvršćeni na posebne vodilice koje vise na zidovima prostorije, a svaki od njih stoji na dva kotača, pa se zbog pokretljivosti okvira vrlo brzo može doći do slike koja se eventualno traži. U trezoru je trenutno na toj konstrukciji smješteno oko 250 umjetničkih slika.
Pored slika, u isti prostor, na prilagođene drvene ormare, smještene su relikvije svetaca i blaženika, liturgijsko posuđe i drugi vrijedni predmeti, koji su nekada bili u oltaru-moćniku u sakristiji.
Da samostan ima tako veliki broj umjetnina sigurno treba zahvaliti franjevcima umjetnicima koji su stalno ili privremeno boravili u samostanu Male braće.
Među njima su:
Fra Adalbert de Xona (15. st.)
Fra Marko iz Dubrovnika (15. st.)
Fra Frano de Brugio (+ oko 1550.)
Fra Bernardin Gerić Orsatov (+1569.)
Fra Frano Radeljević (+1607.)
Fra Matej s Pelješca (+1612.)
Fra Frano Gučetić („Paprica“)(+1658.)
Fra Evanđelist iz Popova (+13.10.1660.)
Fra Ignacije Kriletić (+1789.)
Fra Juraj Ivanelić (18. st.)
Fra Bernardin Vujčić (+1826.)
Fra Serafin Gurić (+1835.)
Fra Dinko Stojić (+1853.)
Fra Bernard Marković (+1909. Cavtat)
Fra Celestin Mate Medović (+1920.)
Fra Ambroz Janez Testen (+1984.)
Fra Vinko Fugošić (+2003.)
Na žalost, neke samostanske slike su nestale. Među njima je i posljednja večera Rafaela Martinija. Tu sliku po narudžbi franjevaca naslikao je ovaj dubrovački slikar za samostansku blagovaonicu 1838. Ne zna se točno kad je Martinijeva slika nestala. U blagovaonici je bila sigurno do 1976. kad je u nju stavljena obnovljena slika posljednje večere koja se do zatvaranja samostana Badije nalazila u tamošnjoj blagovaonici. Uočljiv je i podatak da Martinijevu posljednju večeru, izgleda posljednju sliku koju je ovaj umjetnik naslikao, nije obuhvatio samostanski inventar koji je napravljen 2003.
Iz muzeja, u listopadu 1972. u noćnoj provali iz samostanskog Muzeja stare ljekarne, ukradene su dvije slike. Jedna je portret Ruđera Boškovića, rad autora Robert Edge Pine. Slika je prikazivala Boškovićevo poprsje u svjetovnom odijelu s vlasuljom na glavi. Na tu odjeću odnosi se prigodni latinski natpis na slici, na kojem je inzistirao sam Bošković, a u prijevodu glasi: „O. Ruđer Bošković Družbe Isusove u Londonu 1760. godine. U dobi... Ovakva je lica u Londonu i ovakvog držanja, no duha je istog, kojeg bijaše i prije u Laciju“. Uz tu sliku tada je ukradena i slika Madone s djetetom, slikara Jan Mabuse (Gossaert) iz 16. stoljeća. Portret Ruđera Boškovića bio je dio kolekcije od 12 portreta slavnih Dubrovčana koji se čuvaju u knjižnici Male braće, i smatra se jednim od onih koje je slavni engleski slikar Robert Edge Pine naslikao u Londonu 1760. godine.
Boškovićev portret je još 2. kolovoza 1947. godine (uz portrete Marina Getaldića i Đura Baglivia) bio posuđen Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu za tada planiranu izložbu „Dvanaest vjekova jugoslavenske civilizacije“, koja nije održana. Portret je vraćen vlasniku 12. svibnja 1948. Kasnije je više puta izlagan. Kako je naveo samostanski kroničar fra Odoriko Badurina, ovaj je portret bio na raznim izložbama do 1967. „već barem 5 puta“. Sada negdje „spava“ daleko od očiju javnosti.
Do danas ovim slikama nema nikakva traga, iako je bilo pokušaja da se pronađu.
Peter Paul Rubens
„Regina caeli“
Slika Male braće
Slika prikazuje Gospu s krunom i s Isusom u krilu. Isus je tu prikazan s kraljevskim žezlom u lijevoj ruci, dok Gospa u desnoj ruci pridržava zemaljsku kuglu. Slika odgovara starim grafikama koje su napravljene prema slici Petera Paula Rubensa (Siegen, 1577. – Antwerpen, 1640.). Jedna od tih grafika nosi natpis: »Maria mater Dei, Regina caeli« (Marija Majka Božja, Kraljica neba) a potpisana je od izdavača Adamsa à Bolswerta (oko 1586. – 1659.).
Na upit samostana Male braće o dubrovačkoj slici Rubenianumu u Antwerpen (Belgija), kući u kojoj je radio Rubens sa svojim asistentima, a koja još od 1946. djeluje kao muzej, odgovorio je u prosincu 2017. Brecht Vanoppen /Junior editor/ da se slika Male braće može smatrati kopijom Rubensove slike.
Ne zna se da li je sačuvan original navedene Rubensove slike, i ako je gdje se on nalazi, pa slika Male braće Marija Majka Božja, Kraljica neba time postaje još vrijednija.
RAFFAELLO U MALE BRAĆE
Slika Male braće
Samostan Male braće ima sliku slika, ulje na platnu (dim. 49 x 39 cm) s motivom „Elizabeta s Ivanom u posjetu Mariji i Isusu“. Ova slika Male braće s malim razlikama odgovara većoj slici koju je naslikao Raffaello Sanzio (1483. – 1520.) (dim. 85,2 x 67,2 cm), ulje na drvu, a nalazi se u „Museo Nazionale di Capodimonte“ u Napulju. Tu sliku zovu „Gospom divne ljubavi“ (La Madonna del divino amore).
Kod slike Male braće radi se o slici s istim likovima i u istim pozama, samo što su likovi na njoj zrcalno okrenuti. Slika međutim odgovara grafici koju je u Rimu 1571. po Raffaellovoj slici izradio Pietro Paolo Palombo. Osim što se podudaraju dimenzije spomenute grafike sa slikom Male braće, odgovara i položaj figura, tako da je riječ o „pozitivu“. Samo sitni detalji razlikuju dubrovačku sliku od ove grafike, a to je činjenica da su likovi Isusa i Ivana Krstitelja na grafici goli, a na slici Male braće „lagano prekriveni“.
Slika Male braće, po ocjeni stručnjaka, nastala je u 16. stoljeću, pa se vjerojatno može pripisati Raffaellovoj školi. Restaurirana je u Splitu 1976. kada su njeno platno stavili na lesonit, što je uzrokovalo mjestimičnu crvotočinu kroz platno. Zato je slika, po savjetu stručnjaka Konzervatorskog zavoda iz Dubrovnika, u prosincu 2013. u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu tretirana gama zračenjem protiv crvotočine.
Dubrovački franjevački samostan uz druge vrijedne slike, može se dakle pohvaliti i „Raffaellovom slikom“. Ali to i nije čudo, ako je još 29. rujna 1934. Hrvatska straža pisala o sličnoj činjenici. Pod naslovom „Umjetničko blago provincije sv. Jeronima“ u tim novinama je pisalo: „Jedna mala Madona, slikana na drvu, i koja se čuva u arhivu Male braće u Dubrovniku, a u svom crtežu, koloritu i espresiji nosi odraz Rafaelove škole...“ Ne zna se, međutim, na koju je sliku pisac toga članka mislio, i da li je ona još uvijek u samostanu.
Fra Stipe Nosić
Slika Annibala Carraccija
Slika Male braće
Slika, ulje na platnu, dim. 39 x 49 cm predočava Svetu Obitelj sa svetim Ivanom Krstiteljem i sa svetom Elizabetom. Vrlo veliki dio te slike posve odgovara slici nazvanoj Madonna Montalto, na kojoj je prikazana Sveta obitelj sa svetim Ivanom Krstiteljem. Madonna Montalto djelo je Annibala Carraccija (1560. – 1609.) oko 1598. – 1600. ulje na bakrenom limu (dim. 35 x 27,5 cm), kako navodi londonski National Gallery Technical Bulletin, vol. 29. 2008. na str. 47. Sliku je naručio kardinal Montalta, Alessandro Peretti. Nasljeđivanjem je mijenjala vlasnike različitih obitelji rimskog plemstva. Oko 1700. kupio ju je Sir Archibald Campbell i odnio u Škotsku. Nakon što je njegova rezidencija 1947. prodana Univerzitetu u Glasgow slika je nestala. Prema novinarskim izvještajima, početkom ovog stoljeća pojavila se na aukciji u Londonu, gdje je kupljena od grada Bologne. Sliku je opisao Giovanni Pietro Bellori još 1672., u svojoj knjizi o životu slikara i drugih umjetnika, gdje kaže da je ta slika »dok je bila u villi Montalta, zbog svoje ljepote, često kopirana.«
Carraccijeva slika Sveta obitelj sa svetim Ivanom Krstiteljem otisnuta je više puta tradicionalnom grafičkom tehnikom. Jednu je potpisao Stefanoni Giacomo Antonio, i to je prva poznata grafika te slike (nastala između 1646. i 1653.); nalazi se u mjestu Chiari (Brescia) u pinakoteci Repossi. Sličnu s natpisom »EMINENTISIMO PRNCIPI FRANCISCO PERETTO S.R.E. CARDINALI MONTALTO…« potpisao je Cornelius Bloemaert.
Jedna od kopija te Carraccijeve slike, ulje na platnu, (dim. 116 x 92 cm) nalazi se u La pinacoteca civica Fortunato Duranti Montefortino, kako navodi Catalogo dei dipinti Montefortino 2004.
Slika Male braće identična je Carraccievoj slici, ali s lijeve strane ima figuru više, lik svete Elizabete, majke Ivana Krstitelja. Još je Mijat Sabljar u svojim bilješkama, što ih je vodio od 1852. do 1854., naveo da se za jednu sliku Male braće govorilo da je djelo škole Annibala Carraccija.
Fra Stipe Nosić
Gospa s djetetom Isusom
Slika Male braće
Slika Male braće
Grafika, koju je 1640. izradio Petrus Daret, ima ispod slike distih:
Quo puer aspicitur, quo spectat lumine Matrem non alio cupiunt sidere cuncta regi
(Simon Vouet pinxit ; cum privilegio Regis 1640 Petrus Daret sculpsit Parisii)
S kojim je sjajem promatran dječak i s kojim on gleda Majku –
oni žele da se tim istim svjetlom sve (na svijetu) vodi.
(Prijevod dr. Irena Bratičević).
Slika, ulje na platnu, Gospa s Djetetom Isusom u krilu (dim. 118x97 cm) odgovara posve geometrijskom strukturom i kompozicijom slici francuskog slikara Simon Vouet (Paris 1590. – Paris 1649.). Takva njegova slika nalazi se u državnom muzeju Hermitage St. Petersburg, u Rusiji (dim. 99 x 76,5 cm). Slika Male braće je dakle nešto većih dimenzija.
Istom slikaru pripisuje se također i zrcalno okrenut motiv ove slike, koji se nalazi kod privatnog vlasnika u Engleskoj.
Činjenica je pak da je Vouet, za vrijeme svoje slikarske karijere, napravio više slika koje u različitim pozama prikazuju Gospu s djetetom Isusom. Poslije njegove smrti njegovi učenici, posebno Michel Dorigny i Claude Mellan, često su imitirali ili kopirali njegove slike.
Fra Stipe Nosić
DUBROVNIK PRIJE POTRESA 1667.
Slika Male braće
Sliku koja predočava Dubrovnik prije velikog potresa 1667. naslikao je talijanski slikar Zebedeo Piccini oko 1860. - 1870. Kao predložak poslužila mu je starija slika Dubrovnika. U to doba taj je slikar u nekoliko navrata radio u crkvi Male braće i u drugim objektima u Dubrovniku.
Carlo Maratta
Uznesenje Blažene Djevice Marije
Slika Male braće
Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Velika Gospa, slika ulje na platnu, (dim. 64 x 72 cm) odgovara slici koju je naslikao slavni talijanski slikar hrvatskog porijekla Carlo Maratta (Camerano 1625. – Rim 1713.). Potvrđuje to grafika napravljena od njega sama negdje od 1645. – do 1713. (dim. 211 x 145 mm).
Fra Stipe Nosić
FRANJO ASIŠKI U EKSTAZI
Slika Male braće
Slika Male braće, ulje na platnu, prikazuje sv. Franju Asiškog u ekstazi s anđelom koji svira na violini (dim. 117x97 cm). Riječ je o slici koja, s određenim razlikama odgovara slici koju je naslikao Francesco Vanni (Siena oko 1563. – Siena 1610.). Grafiku je izradio 1595. Agostino Carracci (Bologna 1557. – Parma 1602.). Postoji više različitih grafika ove slike. Mnogi poznati i anonimni slikari, izrađivali su slike s motivom ovog sveca kojem svira anđeo. Jedna slična scena na freski iz 18. stoljeća nalazi se u klaustru Male braće.
Fra Stipe Nosić
Sveta obitelj sa sv. Ivanom Krstiteljem
Slika Male braće
Slika Sv. obitelji sa sv. Ivanom Krstiteljem u osmerokutnom okviru s metalnim ukrasima na krajevima, dim. 35x42 cm, ulje na limu, odgovara slici njemačkog slikara Hansa Rottenhammera (München 1564. – Augsburg 1625.). Grafiku te slike izdao je Theodor Galle (1591. -1633.).
Fra Stipe Nosić
Mengsova slika „Refugium peccatorum“
Slika Male braće
Slika Male braće, ulje na platnu, dim. 32,5x45+3 cm, začudo nema ni podokvira nego je zamotana na tanke daske i složena u okvir. Ona odgovara poznatoj slici nazvanoj „Refugium peccatorum“ (Utočište grešnika) njemačkog slikara Antona Rafaela Mengsa (1728. – 1779.). Izdana je kao grafika od Domenica Cunego 1773. u Rimu.
Fra Stipe Nosić
Sveta obitelj Hansa von Aachena
Slika Male braće
Samostan Male braće ima sliku sv. Obitelji, ulje na platnu, dim 59 x 77 cm. Ista takva slika s identičnim okvirom nalazi se u crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku, što potvrđuje da se radi o kopijama. Slika predočava kako se Isusovi roditelji brinu o njegovoj odjeći. A da je autor originalne slike Hans von Aachen (1552. – 1615.) potvrđuje grafika te slike Lucasa Kiliana (1579. – 1637.) tiskana u Njemačkoj, na kojoj piše: „Hac tegimus te veste, Dei, mi gnate, propago; / Tu veste nos tude tege innocentiae. / S. C. M. pictor Ioan ab Ach pinxit. Lucas Kilianus Sculptor Dominicus Custos Aug. Ex.“
Fra Stipe Nosić
I Medović je kopirao Marattu
Slika Male braće, naslikao C. MedoviĆ
naslikao C. Maratta
Celestin Mate Medović (1857. – 1920.) živio je kao dubrovački franjevac skoro puna tri desetljeća, od 1868. kada je u samostanu Male braće stupio u novicijat, do 1897. kada je napustio Franjevački red i inkardiniran u Zagrebačku nadbiskupiju.
Za vrijeme studija slikarstva u Rimu stanovao je u samostanu irskih franjevaca Svetog Izidora. Taj samostan ustanovio je fra Luka Wadding (1588. – 1657.), poznati povjesničar koji je objavio osam svezaka povijesti franjevačkog reda pod naslovom „Annales Minorum“. Samostan Male braće čuva portret fra Luke Waddinga, ulje na platnu (dim. 48x66 cm), kojeg je izradio Medović i potpisao skraćenicom „P. C. M.“ /= (P)ater C(elestinus) M(edović/. (Uz sliku sv. Franje koja se nalazi na oltaru ovog sveca u crkvi Male braće, to je jedina Medovićeva slika koju samostan ima s potpisom ovog umjetnika).
Medović je Waddingov portret izradio u Rimu po portretu kojeg je za ovog irskog franjevca izradio glasoviti slikar hrvatskog porijekla Carlo Maratta (Camerano 1625. - Rim 1713.).
I za jednog drugog slikara dubrovačkog franjevca Jurja Ivanelića navodi se u literaturi da je kopirao Marattu.
fra Stipe Nosić
Raspeti Isus Gvida Reni
Slika Male braće
Slika Raspeti Isus Samostana Male braće, ulje na platnu, dim. 47 x 60 cm, odgovara oltarnoj pali koju je naslikao Gvido Reni (1575. – 1642.), a nalazi se na oltaru u crkvi sv. Lovre, Lucina, u Rimu.
Grafika te slike s natpisom „In manus tuas commendo spiritum meum“ (U ruke tvoje predajem duh svoj) postoji u knjižnici Casanatense u Rimu pod inv. br. 07 36000.
Fra Stipe Nosić
