Slike križnog puta

U crkvi Male braće četrnaest je slika križnog puta, ulje na platnu, dim. 134 x 98 cm. Slike predočuju osudu, muku i smrt Isusovu. U prostoru crkve postavljene su u smjeru obratno od uobičajenog načina, tako da je prva postaja na lijevoj strani crkve iznad vrata prema sakristiji. Redovito su slike križnog puta u crkvama postavljene u smjeru kazaljke na satu, tako da bi i ovdje prva postaja trebala stajati kod oltara na strani prema Stradunu. Slike su relativno novijeg datuma, a na slici 13. postaje, umjetnik se latinskim jezikom potpisao. Bez obzira na vrlo opširan potpis, nije se do sada moglo utvrditi o kojem se slikaru radi. Povjesničar fra Frano Jurić (1884. – 1924.) u svojem vodiču, Vođ po franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku. (Kratki historično-kulturno-umjetnički prikaz), Dubrovnik: Nakladna knjižara “Jadran” 1921, zabilježio je taj potpis. Međutim, godinu izrade, koja je slabo čitljiva, upisao je kao 1840. Tako pročitana godina izrade možda je i razlog zašto je autor slika tako dugo ostao nepoznat.

 

Godina izrade slika križnog puta, koju je fra Frano Jurić pogrešno pročitao, kako otkriva pažljivije čitanje, jest 1890. To neizravno potvrđuje i rukopis koji govori u što je utrošen novac dobiven od prodaje franjevačkog otočića Dakse. Prema rukopisu, štuko okviri („carnice“) na zidovima u kojima su smještene slike križnog puta napravljeni su i isplaćeni u prosincu 1872. Ovi okviri napravljeni su s posebno bogatim ukrasima u gornjem dijelu. Ukrasi su obojani zlatnom bojom, a u sredini na njihovom vrhu je križ. U različito formiranim povijušama ukrasi se spuštaju i grle štuko okvire otprilike do njihove polovice. U isto vrijeme napravljeni su i štuko okviri za slike koji se nalaze iznad ovih, u kojima su smještene slike koje prikazuju Isusov život. Ti okviri imaju na kutovima relativno male ukrase također obojene zlatnom bojom.

 

Slikar je slike križnog puta radio 1890., kad se potpisao na 13. postaji. Na licu te slike, u donjem lijevom kutu, napisao je: "Eques Jo: Joseph Cremonensis Romanus pinxit. Epidauro, 1890“. Najprije treba spomenuti da različiti popisi slikara talijanskog grada Cremone ne spominju nikoga kome bi odgovaralo gornje ime. „Epidauro“ pak znači da je slikar slike izradio u Cavtatu. Može se pretpostaviti i da je to činio u franjevačkom samostanu Gospe od snijega, gdje je vjerojatno boravio za vrijeme slikanja. Jedna slika u franjevačkoj cavtatskoj crkvi gotovo potvrđuje tu pretpostavku. Riječ je o slici Raspeća, ulje na platnu (dim. 134 x 98 cm), koja odgovara 12. postaji križnog puta u crkvi Male braće (Isus umire na križu).

 

Potpis na 13. postaji nadalje ističe činjenicu da je slikar imao titulu viteza, kako to ističe prva riječ iz potpisa „eques“. Potpis otkriva i da je riječ o slikaru koji se zvao Giuseppe (Josip). S obzirom na te podatke, može se zaključiti da je slike križnog puta izradio slikar Giuseppe Bertini (Milano 1825. – Milano 1898.) I načini pisanja brojeva na 13. postaji i na nekim slikama ovog slikara to potvrđuju. Inače, on je slike obično potpisivao prezimenom „Bertini“. Zašto je ovdje upotrijebio tako dugi potpis malo je neobično. Možda je na to utjecao neki od franjevaca koji je volio latinski? Provincijal je u to vrijeme bio fra Urban Talija, koji je ostavio dosta zapisa na latinskom, a on je slikara vjerojatno za ovaj posao i angažirao. Nije pak ni isključeno da je slikar u Cavtat došao preko Vlaha Bukovca, po talijanskoj liniji, ili pak po slikarskim vezama. Poznato je, naime, Bukovčevo talijansko porijeklo, a i njegova bliskost s cavtatskim samostanom. Što se tako dugog potpisa tiče, moguće je i da je slikar, koji je bio tu daleko od kuće, htio na ovaj način jače naglasiti svoje porijeklo i istaći svoje titule, u vrijeme kad je već bio u poodmakloj dobi? Njega i drugi ponekad tituliraju naslovom viteza, „cav.“ (cavaliere). Neki zapisi ističu tu njegovu titulu kod informacije o slici koju je on izradio. Vitezom ga titulira i slikar Hayez Francesco. A skraćenica „Jo:“ na slici, vjerojatno je skraćeni latinski naziv od imena njegova oca koji se zvao Giovanni (Giovan) Battista. Da je Josip Bertini naslikao slike križnog puta u crkvi Male braće na indirektan način potvrđuje i činjenica da ovaj samostan čuva litografiju jedne slike ovog slikara koja predočava sv. Josipa s djetetom Isusom u naručju (dim. 59,5 x 75,5 cm). Ispod te litografije je platno, što je očito poslužilo tome da se ova slika može pričvrsti na podokvir, a zatim u okvir sa staklom. Takve višebojne litografije usavršavaju se tek potkraj 19. stoljeća, pa je ova mogla nastati tek nekoliko godina prije nego je Bertini radio slike križnog puta.

 

Latinski potpis slikara mogao bi se zato prevesti na slijedeći način: Giuseppe, sin Giovannija, vitez kremonski i rimski, naslikao je u Cavtatu 1890., ili pak, Giuseppe Giovannijev, vitez kremonski i rimski, naslikao je u Cavtatu 1890., ili također, Josip Ivanov, vitez kremonski i rimski, naslikao je u Cavtatu 1890. A iz životopisa pak slikara mogu se naći mnoge veze s Cremonom i s Rimom.

 

Fra Stipe Nosić